Président Kagame na Guverinoma ye, “baratega zivamo”! Abo bashatse kwegekaho génocide yakorewe Abatutsi bose ntibahama!

Kuva Président Kagame na FPR bafata ubutegetsi mu Rwanda muri “coup d’Etat” yamennye amaraso menshi y’abanyarwanda muri Mata 1994, Kagame yakunze kugenda ashakisha uwo yakwegekaho itegurwa rya génocide yakorewe Abatutsi guhera muri Mata kugeza muri Nyakanga 1994, ariko bikaba byaragiye bimubera ibamba!

Muri iyi nyandiko, tugiye kurebera hamwe muri macye, ukuntu Kagame na Guverinoma ye, bashatse kwegeka génocide yakorewe Abatutsi ku Bahutu bose mu Rwanda ntibikunde; noneho tunarebe uko bashatse kuyegeka ku Bafaransa nabyo bikanga; ndetse ahagana ku musozo turebe uko bananiwe no kuyegeka kuri Kiliziya Gatolika y’u Rwanda, kuko nabyo byabayobeye!

Président Kagame yashatse kwegeka génocide yakorewe Abatutsi ku Bahutu, ntiyabahama!

Kuva Président Kagame na FPR bafata ubutegetsi mu Rwanda muri “coup d’Etat” yamenneye amaraso atagira ingano y’abanyarwanda muri Mata 1994, bakunze kwumvikanisha ko génocide yakorewe Abatutsi icyo gihe, yakozwe n’Abahutu bose bo mu Rwanda aho bava bakagera!

Mu rwego rwo kugirango Kagame na FPR bahamye Abahutu bose icyo cyaha kidasaza (Crime impréscriptible), basabye ibihugu by’ibihangange byabashyize ku butegetsi aribyo Leta zunze ubumwe zamerika n’Ubwongereza, kubashyiriraho urukiko mpuzamahanga k’u Rwanda “Tribunal Pénal International pour le Rwanda” (TPIR). Urwo rukiko rukaba, rwarahawe inshingano yo gufata (arrêter), gucira imanza (juger) no gukatira ibihano (condamner) abo babaga bifuza gufata.

Urwo rukiko rukaba rwarashyizweho n’ibihugu byari bigize inama ishinzwe amahoro ku isi y’umuryango w’abibumbye muri icyo gihe (Conseil de sécurité de l’ONU). Icyo gihe, iyo nama ishinzwe amahoro ku isi yarateranye, maze itora umwanzuro wa 955 ushyiraho urwo rukiko mpuzamahanga k’u Rwanda (TPIR) mu mpera za 1994. Muri ibyo bihugu 15 byari bigize inama iharanira amahoro ku isi (Conseil de sécurité), harimo n’u Rwanda. Icyatangaje abantu icyo gihe ariko, ni uko leta y’u Rwanda ya Paul Kagame ariyo yonyine yanze gutora urwo rukiko, kandi ariyo yari yarusabye!

Muri icyo gihe, leta ya FPR Kagame yari ishyigikiwe n’ibihugu by’ibihangange, ku buryo yakoraga ibyo ishatse byose, imeze nk’”umwana uri iwabo uvuna umuheha, akongeza undi”, nk’uko bivugwa mu Kinyarwanda. Icyo gihe leta ya Kagame yangaga gutora urwo rukiko kandi ariyo yarusabye, yari imaze kubona ko itazashobora kuruvugiramo uko ishatse, kugirango ubutabera bwarwo ibugire ngondagonde nk’uko yagize ubw’inkiko za Gacaca yashyizeho mu Rwanda!

Mu bantu barenga 90 urwo rukiko rwaburanishije, bose bakomoka mu bwoko bw’Abahutu, kandi bizwi ko no mu bwoko bw’Abatutsi naho harimo abagize uruhare muri iriya génocide yakorewe Abatutsi, barimo Président Kagame ubwe, ndetse n’abandi batari bacye muri FPR!

Ikindi mu byatangaje abantu, ni uko urwo rukiko hari abo rwasanze ari abere, maze rubafungura rugononwa, kuko batahawe uburenganzira bwabo butandukanye, nko guhabwa indishyi z’akababaro, ndetse no guhuzwa n’imiryango yabo!

Ikindi kandi, urwo rukiko rwashakishije “plan” y’iriya génocide yakorewe Abatutsi ku ruhande rw’Abahutu, maze rurayibura! Nyuma yo gukora amaperereza ahagije (investigations) no gushaka ibimenyetso byayo (preuves juridiques), ibyashatswe ku ruhande rw’Abahutu byarabuze, maze ahubwo biboneka ku ruhande rw’Abatutsi bo muri leta Kagame na FPR ! Yaba umushinjacyaha mukuru w’urwo rukiko (Procureur Général) Madame Carla Del Ponté, ndetse na Madame Louise Arbour nawe wigeze kuba umuhinjacyaha mukuru (Procureur Général) w’urwo rukiko, ntawashoboye kwerekana ibyo bimenyetso aho byabonekaga, kubera ko Kagame na FPR bari bagikunzwe n’ababashyize ku butegetsi, bityo bahitamo gutegeka ko iyo “plan” itagomba gushakirwa kuri urwo ruhande yari yabonetseho, kubera inyungu za politiki (intérêts politiques)!

Kagame amaze kubona ariko ko ikinyoma cye kigaragaye, bitewe n’uko TPIR itashoboye kwerekana “plan” ku ruhande rw’Abahutu mu myaka 20 yamaze, Guverinoma ya Kagame yo, yakoze ibishoboka byose kugirango itegurwa (planification) ya genocide yakorewe Abatutsi, izashyirwe ku Bahutu. Ibyo byakozwe muri gahunda zitandukanye zirimo n’icyiswe “Ndumunyarwanda”, kivuga ko abana b’Abahutu, abuzukuru, ubuvivi n’ubuvivure bwabo, ngo bagomba kuzahora iteka basaba Abatutsi imbabazi z’ibyaha batakoze! Byose ari ugushaka ukuntu byava ku mutwe wa Kagame, wakomye imbarutso ya genocide, ubwo yatangaga itegeko ryo guhanura indege ya Président Habyarimana!

Président Kagame yashatse kwegeka génocide yakorewe Abatutsi ku Bafaransa, ntiyabahama!

Ubwo génocide yakorewe Abatutsi mu Rwanda yari ikaze, leta ya Président François Mitterand w’igihugu cy’Ubufaransa, yo yahisemo kwohereza ingabo zo gutabara mu Rwanda (intervention humanitaire), mu gihe ibindi bihugu byo byareberaga, kandi abantu bari barimo gushira bicwa urw’agashinyaguro!

Muri icyo gihe, leta ya Président Mitterand yohereje ingabo zigera ku 2500, mucyo bise “Opération Turaquoise”. Muri iyo opération, abasilikare b’abafaransa bakaba baratabaye abanyarwanda bo mu bwoko bwose (Abatwa, Abahutu n’Abatutsi) bari mu karere izo ngabo zarimo. Icyo gihe izo ngabo zakoze akazi gakomeye, ubwo zabuzaga inkotanyi gukomeza kwica Abahutu zari zishe kuva zatangira intamabara muri 1990, ndetse zinabuza interahamwe kwica Abatutsi bari muri zone Turquoise. Iyo zone Turquoise yari igizwe na Préféctures 3 arizo: Gikongoro, Cyangugu ndetse na Kibuye.

Aho abafaransa baviriye mu Rwanda muri Kanama 1994, nibwo FPR yashoboye gufata icyo gice cyagenzurwaga n’abasilikare b’Abafaransa, bityo ziba zifashe igihugu cyose. Muri icyo gihe ariko, FPR yishe Abahutu bari mu nkambi ya Kibeho bagera kuri 8000 ! Noneho nyuma yaho, Président Kagame wari ukiri Vice Président wa Republika ariko akaba ari we wari uzwi nka “l’homme fort”, akajya yinuba kenshi mu bihe bitandukanye, avuga ko bimubabaje kuba we na FPR ye batarashoboye kwica bakamara impunzi z’abahutu nk’uko babyifuzaga! Izo mpunzi zikaba ari izari zarabahungiye muri Zaire, ariyo RD Congo muri iki gihe.

Kubera iyo mpanvu rero, nibwo Kagame yatangiye kwishyiramo Abafaransa, ababeshyera ko bishe Abatutsi bari muri zone Turquoise, kandi bo barakijije Abatutsi bari muri iriya zone navuze haruguru, mu gihe andi mahanga yareberaga. Ubwo bukaba bwari uburyo bwo kubasiga icyaha cya génocide mu ruhando rw’amahanga, kugirango itegura ry’icyo cyaha kive kuri Kagame, watanze itegeko ryo guhanura indege y’uwari Président w’u Rwanda Juvénal Habyarimana, kuko aribyo byabaye imbarutso yayo. Ababikurikirira hafi, bakaba bemeza ko Kagame yifuje kwegeka icyaha cyo gutegura génocide yakorewe Abatutsi ku Bafaransa kubera ko bamubujije kumara Abahutu nk’uko yabyifuzaga! Icyo gihe kuba abafaransa bari mu Rwanda byafashije Abahutu benshi guhunga Kagame n’ingabo za ze za FPR, n’ubwo muri 1996 izo ngabo zaje kwambuka umupaka w’u Rwanda na Zaire (RD Congo), maze zikajya gutsemba impunzi z’abahutu bari barahungiye muri icyo gihugu, nk’uko bari barabyifuje na mbere hose.Twibuke ko impuguke za ONU zaje kwemeza muri raporo zise “2010 UN Mapping Report”, ko ingabo za FPR za Kagame zakoze génocide yakorewe Abahutu muri Congo, n’ubwo baje kuvuga ko bigomba kwemezwa, ngo ari uko hari urukiko rubifitiye uburenganzira rubyemeje ku mpamvu za politiki. Twibuke ko mu gihe gishize Dr Rudasingwa Théogène nk’umuntu wakoranye bya hafi na Président Kagame, aherutse kwemeza ko iriya génocide yakorewe Abahutu yateguwe na Président Paul Kagame afatanyije na bamwe mu bagize agatsiko ke.

Indi mpamvu yatumye Kagame yishyiramo Abafaransa, ni n’uko Ubufaransa bwafashaga ingabo za ex FAR mu bufatanye mu bya gisirikari (Coopération militaire). Kuri Kagame, ntiyifuzaga ko Ex FAR yagira uyifasha, kandi bwari uburenganzira bw’izo ngabo ndetse na leta ya Habyarimana kugirana ubufatanye mu bya gisirikare n’igihugu icyo aricyo cyose, nk’uko n’ibindi bihugu bibigenza. Kagame rero akaba atifuzaga uwafasha ingabo zari iz’u Rwanda mbere ya 1994, mu gihe we n’ingabo ze za FPR inkotanyi zari zifashijwe cyane cyane n’Abanyamerika, Abongereza ndetse n’Abagande, kandi zo zari n’inyeshyamba (rebèlles)! Murumva kwikunda gukabije?!

Indi mpamvu yatumye leta ya Kagame yishyiramo Abafaransa, ni uko igihugu cy’Ubufaransa cyatanze impapuro (mandats d’arrêts internationaux) zo guta muri yombi abasilikare 9 ba FPR barimo na Général Major Paul Kagame, Président w’u Rwanda ubu. Izo mpapuro zikaba zaratanzwe n’umucamanza w’umufaransa Jean Louis Bruguillère. Abafaransa bajya gufata kiriya cyamezo, bagendeye kuri “compétence personnèlle passive”, bukaba ari uburenganzira bwemewe n’amategeko mpuzamahanga, kubera ko aba pilotes bari batwaye indege ya Président Habyarimana bari Abafaransa, noneho leta yabo ikaba ariho yashingiye, mu gukurikirana uwagiriye nabi abenegihugu bayo. Tukiri kuri iyo ngingo, twibuke ko mu rwego rwo kwihimura ku bafaransa, leta ya Kagame yashyizeho icyo yise “Commision Mucyo”, ngo yo gushakisha ibyo barega Abafaransa, bashingira gusa kuri “rapports politiques” bagiye bahimbahimba, mu gihe abafaransa bo bajya gutanga ziriya “mandats d’arrèts internationaux”, bo bashingiraga kuri “dossiers judiciaires”, bari bafite, zakozwe hagendewe kuri “rapports judiciaires”, ndetse n’amaperereza yimbitse (enquètes judiciaires) bakoze. Ibi byo bikaba bifatika, mu gihe biriya bya Kagame byo ntaho bishingiye kuko byashingiraga kuri “rapports politiques” z’impimbano gusa, zitari “rapports judiciaires” ziba zicukumbuye.

Twibuke kandi ko muri uko gushaka gusiga Abafaransa génocide yakorewe Abatutsi Président Kagame na n’ubu agikomeje kugerageza, ariko nk’uko byagaragaye kenshi bikaba bizafata ubusa, cyane cyane ko ingabo z’abafaransa zari zaje mu Rwanda zanahawe ubutumwa na ONU. Twibuke ubundi ariko ko nta muntu urega ingabo za ONU, n’ubwo bizwi ko iz’abafaransa zo zirengana, kuko zo zatabaye abanyarwanda b’amoko yose barimo n’Abatutsi.

Président Kagame yashatse kwegeka génocide yakorewe Abatutsi kuri Kiliziya Gatolika, none nayo ntiyihamye!

Kuva FPR yafata ubutegetsi mu Rwanda, umubano wa leta ya Kagame na Kiliziya Gatolika, ntabwo wigeze uba mwiza na gato. Impamvu ni uko muri génocide ya 1994, Abatutsi bari barahungiye muri za Kiliziya zitandukanye mu Rwanda, bishwe n’interahamwe. Hari n’amakuru ariko ngo yagiye yemeza ko haba hari abihaye Imana bamwe, baba baragize uruhare muri buriya bwicanyi.

Mu gihe gishize, Président Kagame yasabye ko Kiliziya Gatolika nk’urwego (Institution) yasaba imbabazi abacitse ku icumu (victimes) ry’iyo génocide, ndetse ngo ikanazisaba leta ya Kagame! Nyuma y’icyo cyifuzo ariko, abayobozi ba Kiliziya Gatolika mu Rwanda, batangaje ko abakoze ayo mahano, aribo bagomba kuyasabira imbabazi mu izina ryabo, bitewe n’uko icyaha ari gatozi (la résponsabilité pénale est personnelle). N’ubwo ibintu bimeze bityo ariko, leta ya Kagame yo yakomeje gutsimbarara, ivuga ko nta kundi byagenda, ko Kiliziya gatolika igomba gusaba imbabazi nk’urwego byanze bikunze!

Mu ntangiriro z’icyumweru gishize, nibwo amakuru yasakaye, ko Président Kagame yagize uruzinduko i Vatikani, ndetse akaba yaranakiriwe na Nyirubutungane Papa Francis! Nyuma y’ibiganiro bagiranye byamaze iminota 25 gusa, Nyirubutungane Papa Francis yasabye Imana imbabazi z’ibyo yise ibyaha, no kuba Kiliziya yaragize intege nke mu gihe cya génocide yakorewe Abatutsi mu Rwanda. Mu gihe ariko icyifuzo cya leta ya Kagame cyo cyari kikili cya kindi, ko Papa Francis yasaba imbabazi azisabira Kiriziya nk’urwego (institution), Nyirubutungane Papa Francis we, siko yabigenje! We, yasabye Imana imbabazi, kubera ibyo mvuze haruguru, ntabwo yazisabye leta ya Kagame cyangwa abacitse ku icumu rya génocide, kandi ari cyo leta ya Kagame yifuzaga.

Igitangaje ariko, ni uko leta ya kagame yatangiye kubwira IBUKA ko igomba gukora ibishoboka byose, ikerekana ko imbabazi Papa Francis yasabye zidahagije! Kubwa IBUKA, ngo hagomba guterwa indi ntambwe, maze Papa Francis agasaba imbabazi uko leta ya Kagame ibyifuza!

Ikigaragara ariko, ni uko ibyifuzo bya Président Kagame na leta ye bitazigera bijya mu bikorwa. Mu yandi magambo, izo mbabazi Kagame na leta ye bashaka ko Papa asaba uko babishaka, ntabwo bizashoboka kuko imbabazi Papa Francis yasabye, zidatandukanye n’izo uwamubanjirije ari we Papa Yohani Paul wa 2 yasabye mu mwaka wa 2000, zikaba kandi zidatandukanye n’izo abayobozi ba Kiliziya Gatolika mu Rwanda nabo basabye.

Agashya rero, ni uko kuri Président Kagame icyizere cyaraje amasinde, kuko nk’uko abantu bose babibonye imizinga yavuyemo imyibano! Muri uko gushaka ko Kiliziya Gatolika yasaba imbabazi nk’urwego, icyo Président Kagame yashakaga, kwari ukugirango yegeke kuri Kiliziya Gatolika, itegura rya genocide yakorewe Abatutsi, bityo akayikura ku gatwe. Ibi bikaba ari uko Kagame ahorana ubwoba budashira (paranoia) bwaturutse ku mbarutso we ubwe yakomye, ubwo yatangaga itegeko ryo kurasa indege yari itwaye uwari umukuru w’igihugu muri 1994, Nyakwigenedera Juvénal Habyarimana. Ubwo bwoba bukaba bunashingira kandi ku kuba yarananze gutabara Abatutsi ubwo bari basumbirijwe n’interahamwe, kandi nyamara bo bari bamwizeyeho kubakiza, maze we agahitamo kubataba mu nama, avuga ko uwari we wese wari gushaka kuza mu Rwanda kubatabara (intervention humanitaire), yagombaga gufatwa nk’umwanzi ! (Kuraswa)! Icyo gihe muri 1994 yanavuze n’ijambo abantu benshi batazibagirwa, ngo: “N’iyo Abatutsi batuye u Rwanda bashira, Abatutsi bazatura u Rwanda ntibazabura”! Ibi bikarushaho gusobanuka, iyo urebye aho ageze muri iki gihe yica Abatutsi biganjemo abarokotse ku icumu rya genocide ya 1994 muri iki gihe! Abo ni nka Nyakwigendera Rwigara, Nzamwita Toy, Rwabukamba, Mucyo n’abandi benshi ! Iyo unarebye ukuntu abanyamahanga ari bo basigaranye agaciro mu Rwanda kuruta abenegihugu, usanga koko burya, ubu bwicanyi yari yarabutekereje kuva na cyera, n’ubwo abantu batinze kubibona bwose! Bivuga ko imbere ya Kagame, Abatutsi bahoze mu Rwanda mbere ya 1994, ntacyo bamubwiye! Kuri Kagame, abo Batutsi ni nk’Abahutu, urebye uko abibasiye muri iki gihe, bimeze nk’uko yagize Abahutu, badasiba kwicwa umusubizo! Icyo abantu bamaze kubona, ni uko yaba génocide yakorewe Abatutsi, ndetse na genocide yakorewe Abahutu itari yemezwa n’urukiko rubifitiye ububasha, zose ni Kagame wazitangije, ndetse aranazikoresha! Ibi biranasobanura imvugo isigaye igezweho, ivuga ko ugereranyije amahoro yo ku ngoma ya FPR n’ayo ku ngoma ya MRND, abantu benshi basigaye bemeza ko ayo ku ngoma ya MRND aruta kure ayo ku ngoma ya FPR, n’ubwo kubwa MRND bitari shyashya.

Nk’uko rero binagaragariye mu rugendo Kagame yagiriye i Vatikani kwa Papa ejo bundi tariki ya 20 Werurwe 2017, Papa na we nk’Umushumba wa Kiriziya Gatolika amuteye utwatsi, amwereka ko atari Kiliziya Gatolika igomba gusaba imbabazi nk’uwateguye iriya genocide. Ikindi kandi umuntu atasiba gushima, ni ubutwari buhambaye buherutse kuranga Musenyeri Filippo Rukamba, uherutse na we guhakana yivuye inyuma ko Kiliziya Gatolika y’u Rwanda nk’urwego, itigeze ishishikariza abayoboke bayo gukora génocide yakorewe Abatutsi ! Irindi jambo ryiza cyane Musenyeri Rukamba yongeyeho, ni uko iyo génocide itakozwe n’ubwoko bw’Abahutu muri rusange, nk’uko ubutegetsi bwa Kagame buhora bubyumvisha abanyarwanda n’abanyamahanga, bubeshya! Musenyeri Filippo Rukamba rero, abaye umwe mu bantu bacye cyane batarya iminwa mu kuvugisha ukuri, kandi n’abandi banyarwanda twese twagombye kureberaho, tugatera ikirenge mu cye! Musenyeri Philippo nawe rwose ahubwo umuntu yavuga ko abaye umutaripfana, n’ubwo atari mu ishyaka ISHEMA ry’abataripfana!

Aha rero, biraboneka ko Guverinoma ya Président Kagame yabuze uwo yegekaho génocide yakorewe Abatutsi! Yashakishije uwo yayegekaho muri iyi myaka 23 yose ishize iri ku butegetsi, none birayiyobeye! Iyi guverinoma ya Kagame rero yagombye kuva mu nzira, maze ikabisa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iyobowe na Président wayo, ariwe Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana, kuko bimaze kugaragara ko yo imaze kugirirwa icyizere n’abanyarwanda benshi, kubera imigambi yayo myiza irimo kugenda isohoza uko bwije uko bucyeye, mu kwumvikanisha ibibazo birenze urugero by’Abanyarwanda.

Guverinoma ya Kagame, ni iyo kwica abanyarwanda gusa, kubambura ibyabo no kubicisha inzara! Nta kindi imaze! Yokamwe n’ikinyoma gusa, kandi na Kagame aherutse kubyiyemerera we ubwe, mu mwiherero wa 14 w’abayobozi bakuru ba FPR! Nigire vuba rero ive mu nzira, maze iya Padiri Thomas, ize ikize abanyarwanda, kandi biraboneka ko ibishoboye! Mwibuke ko mu gihe ubu Kagame ntaho akijya ngo yumvwe kuri ino si, Guverinoma ya Thomas Nahimana yo ikomeje gutsinda ibitego hirya no hino ku isi, ibonana n’abategetsi banyuranye muri Amerika! Mwibuke kandi ko ejo bundi Guverinoma ya Padiri Thomas igiye kujya no mu Bwongereza, Australia, Ubuholandi, Ubudage n’ahandi henshi, hose ijyanwe no kuvugira abanyarwanda Kagame amaze yica urubozo!

Président Kagame yigeze kwivugira ko umunsi Abahutu n’Abatutsi bashyize hamwe, ngo azahambira ave ku butegetsi, maze akinguruke abanyarwanda atarashe n’isasu na rimwe. None rero, ibyo byarabaye! Guverinoma ikorera mu buhungiro ya Padiri Thomas Nahimana, ihuriwemo n’Abahutu n’Abatutsi. Iki kandi ni gishyashya mu mateka y’u Rwanda, ko Abahutu n’Abatutsi bavuga rumwe muri “opposition”! Si n’ibyo kandi gusa, muri iyo Guverinoma naho harimo abari n’abategarugoli, bangana n’umubare w’abagabo bayirimo! Kagame rero, niyubahirize ijambo yavuze, niba ari umugabo koko. Niba kandi atabikoze, amenye noneho ko ubu ari Guverinoma kuri Guverinoma. Ntabwo bikiri bya bindi bye byo gukomeza kwica abanyarwanda uko yishakiye! Oya.

Mwibuke ko mu kiganiro Padiri Thomas aherutse kugirana n’umunyamakuru Amiel Nkuriza, mu nyandiko yise: “Ibihe turimo: Thomas Nahimana yahaye umwitangirizwa guverinoma y’agatsiko”. Uyu munyamakuru yamubajije uko Guverinoma ye yakwitwara, haramutse hagize abanyapoliki b’abanyarwanda badafite umurongo umwe n’uwa Guverinoma ye bashoza intambara nk’inzira y’ubusamo yo gufata ubutegetsi mu Rwanda. Kuri icyo kibazo, Padiri Thomas Nahimana yagize ati:Kugeza uyu munsi u Rwanda nta ntambara rurimo; sinzi niba hari n’umuntu ushyira mu gaciro wayifuriza Abanyarwanda. Intambara irasenya ntiyubaka. Gusa, intambara y’amasasu nayo ni imwe mu nzira zishobora kwitabazwa, n’ubwo ari amaburakindi. Haramutse rero hagize abashoza intambara, Guverinoma yacu ntiyaterera agati mu ryinyo ngo yibere indorerezi, mu gihe abenegihugu bicwa cyangwa bicana. Yakora ibishoboka byose kugirango intambara ihagarare vuba, ibisubizo biboneke biciye mu nzira y’ibiganiro. Ikindi rero ni uko nk’umuyobozi wa Guverinoma, ntashobora kwongera kuvuga ko intambara ari ikizira. Inzira z’amahoro zigeragejwe bihagije, ntizigere ku gisubizo gishimishije, bikaba ngombwa ko umunyagitugu uzahaje rubanda akurwa ku butegetsi hitabajwe ingufu za gisirikari, ntabwo tuzazuyaza gusuzumana ubushishozi iyo nzira no gufata umwanzuro, hagamijwe kurengera inyungu rusange z’abanyarwanda.”

Twizere ko birenge yumvise(Kagame). Ikindi kandi amenye ko Ukandagira agahungu adahonyorandetse kona nyina w’undi abyara umuhungu”.

Mu gusoza, murabona rero ko n’ubwo Kagame yihishe kuva cyera bwose, arashyize aragaragaye! Nyuma yo gushakisha uko ashyira iriya genocide ku Bahutu, nyuma yo gushakisha uko yayishyira ku Bafaransa, ndetse na nyuma yo gushaka kuyegeka kuri Kiliziya Gatolika, Président Kagame aragaragaye! Ni we mugénocidaire, naho ureke abo babeshyeye! Kagame na Guverinoma ye, “baratega zivamo”, aka ya mvugo y’ikinyarwanda! None se, ko yihishe imyaka 23 yose, agashakisha abo ahirikiraho itegura rya kiriya cyaha ndengakamere cya genocide we yatangije, none akaba ababuze, murabona se hasigaye iki? “Aratega zivamo”! Umutegetsi ugendera ku kinyoma iriya myaka yose anica, nta mutegetsi uba arimo.

Abanyarwanda twagombye gufata inshingano zacu nk’abayoborwa, maze tugakuraho ubutegetsi bw’umwicanyi kabombo Kagame, tugashyiraho ubutegetsi butubereye nk’abanyarwanda, kandi ubwo bushobozi turabufite (uretse ko wagirango ntitubizi). Burya rero koko, twagombye kubona koko ko Abahutu n’Abatutsi ntacyo mu byukuri dupfa, kuko twibasiwe twese hamwe n’umwanzi wa twese, ari we Paul Kagame n’ubutegetsi bwe bubi. Dukurikize urugero rwa Guverinoma yo mu buhungiro, aho Abahutu n’Abatutsi basigaye bavuga rumwe kandi bakanakorera hamwe muri “opposition”, maze murebe ko Kagame adakizwa n’amaguru!!!

Kuva “atega zivamo”, twagombye kumufatirana hakiri kare tukamwigizayo, atari yahindura umuvuno mu kumara abenegihugu, nduzi ko agira myinshi !

Niyomugaba Jean de la Paix

Kigali – Rwanda.

3 COMMENTS

  1. Abataripfana muri aba 1 mukanikurikira!
    Kagame se hari uwo akeneye kwegekaho Jenoside yakorewe Abatutsi?

    abishe abatutsi barazwi:
    Abazanye amoko mu Rwanda bakayandika mu ma buku (Book) barazwi.
    Abazanye ibyo kwandika amoko mu marangamuntu (ID) nabo barazwi.

    Uwashyizeho amategeko 10 y’Abahutu akanayatangaza muri za 50 nimisago arazwi.

    Uwawongeye kuyibutsa no kuyatangaza muri za 90 hasigaye igihe gito mugakora Jenoside arazwi.

    Abapanze kujya bahagurutsa abahutu n’abatutsi mu mashuri ya primaires hagamijwe kubabarura nabo barazwi.

    Uwashyizeho Politiki y’iringaniza mu mashuri no mukazi mu Rwanda arazwi.

    Uwavugaga ko u Rwanda rumeze nk’ikirahuri cyuzuye amazi ko wongeyeho nagatonyanga yahita ameneka arazwi.

    Uwashyizeho umutwe w’Interahamwe, yewe nuwashinze Impuzamugambi ndetse nuwashyizeho Hutu Power abo bose barazwi.

    Uwatraininze izo nkoramaraso mu Bigogwe, Bugesera, Gabiro nahandi nawe arazwi bihagije.

    Uwakoze Listes z’abatutsi akanashinga RTLM yo kujya yirirwa isoma izo listes no kwamamaza no gukangurira Abahutu kwica abatutsi arazwi.

    Uwavuze ngo “Dans ces pays la (Afrique), les massacres ca veut rien dire” ubwo yabazwaga ibiri kubera mu Rwanda abica amazi cyane, uwo nawe arazwi ari on record!

    Uwavuze ko agiye gusubira mu Rwanda agategura Icuraburindi (Appocalypse)- mubyukuri yavugaga Jenoside uwo nawe ntaho yagiye ntacyo yabaye arazwi ari on record, kuba bitaramuhamye suko habuze ababimuhamya cg za gihamya nubwo yisabiraga ngo abo yishe abe aribo bazazana ngo babimuhamye, ahuwbo nukub’impamvu za Politiki ibi byose byabaye kuriya Arusha.
    …Etc.

    Yewe uwavuga ibyanyu nubueryo mwishe inzirakarengane ntiyabimarayo mwaravumwe gusa!

    Ngaho nimukomeze propagande yanyu musaza imigeri hose ngo Kagame ,Kagame, ariko murabeshya burya si buno muzageraho muhure na real justice ureke ibyo mwigira!

  2. UBUSE HARAHO UTAGARAGAJE IBIKURIMO! BANZA WISOBANUKIRWE UZAMENYA IMPAMVU YIBYO WANDIKA KUKO UWITEKA NIWE UZI UKURI KUBYATUBAYEHO KANDI BYARI KUBWOKO BUMWE NAHO WAKWANDIKA ZA TELABYTI ZINKURU UKURU KWABYO KUZAHORA ARI UKURI.

Comments are closed.