Enoch Ruhigira mu bahutu FPR yagombaga kwica muri 94

Enoch Ruhigira

Ifungwa rya Enoch Ruhigira mu Budage taliki 20/07/16 rikomeje kugarukwaho, kandi ni mu gihe, kuko ari mu banyarwanda bake b’abahutu, bagira ibyo bazi bijyanye n’ubunararibonye bwabo, bakabishyira mu buryo bw’ibitabo, kugirango ibyo bahagazeho – biboneye ubwabo cyangwa bumvise -, bizagirire abanyarwanda benshi akamaro, ndetse n’abanyamahanga bakwifuza kurushaho gusobanukirwa n’ibyi Rwanda. Kimwe mu bitabo yanditse cyitwa: “Rwanda : la fin tragique d’un régime.” Cyasohotse muri 2011.

Singaruka k’ucyo yaba yarafungiwe, kuko kuva uri umuhutu uzi ubwenge werekana ibibi FPR yakoreye abanyarwanda, udashobora kwemera gukorana nayo, abo itishe, yarabafunze, abandi ikomeza kubabuza uburyo aho baba bari hose kw’isi. Ikibabaje nuko ibi ibikora itishingiyeko ubushobozi bw’igihugu bwose bugendera mur’iyo gahunda, abaturage ba giseseka barigupfa, bishwe n’inzara, bwashoraga kubaramira. Icyo ngirango mvugeho, ni ukwerekana ukuntu Enoch Ruhigira yarokotse genocide FPR yakoreye abanyarwanda, cyane cyane ab’abahutu.

Nti rero Enoch Ruhigira nawe yari mubo FPR yagombaga kwica muri 94. Amalisiti nk’aya yakunze kuvugwa kubyerekeye amarorerwa yagwiriye Urwanda, ariko nari ntarahura na zimwe mur’izo zakozwe na FPR. Iyo ngirango ngeze ku basomyi, ni iri mu gitabo cy’umwanditsi w’umukongomani witwa Patrick Mbeko cyitwa “Le Canada dans les guerres d’Afrique Centrale,” mu mugereka wacyo wa gatatu (annexe 3: Plan du FPR contre Habyarimana et les Hutus; p.640).

Iyo lisiti iherekeje ibarwa Colonel Alex Kanyarengwe yasinye nk’umuyobozi wa FPR, tariki 14/01/94, ikaba yarandikiwe i Byumba, aho inkotanyi zari zifite ibirindiro mur’icyo gihe. Dore uko iyo barwa itangira (yanditse mu cyongereza, nkaba nayihinduye mu kinyarwanda):

“FPR ishimishijwe no kugeza indamutso ku banyamuryango bose baba mu Rwanda no mu mahanga ya kure. Ishimiye abo bose batanga amafranga, ibitekerezo n’imbaraga zabo mukuyiteza imbere. Abagize ubuyobozi bwa FPR baragirango bizeze abatanga inkunga n’abayikunda ko gahunda zo kuvana k’ubutegetsi no mu Rwanda Habyarimana n’agatsiko ke k’abahutu zirikugenda neza, ariko zitondewe. Iyongera ry’uburinzi bw’umutekano wa Habyarimana ntibyahinduye gahunda cyangwa ngo bihungabanye abanyamuryango n’abatanga inkunga. Turigusuzuma hamwe n’abajyanama bacu uburyo bwo kurasa indege ye. Abasirikari ba FPR bari i Kigali batubwirako abenshi mu banyarwanda bagiseseka b’abahutu, bashyigikiye ku mugaragaro cyangwa ku buryo butaziguye igitugu cya Habyarimana. Abahutu babaga mu mahanga, cyane cyane muri Amerika y’amajyaruguru, ubu bari mu bikorwa byo guhagarika gahunda zacu. Musabwe byihutirwa gutangiza ibikorwa bimwe na bimwe byo kubahashya, ndetse mukatwohereza amazina yabo hamwe n’ayabagize imiryango yabo.

Twahawe n’abari i Kigali amazina y’abandi bahutu barwanya gahunda yacu. Dukeneye kumenya neza ubwoko bwabo, umubare w’abagize imiryango yabo n’aho batuye. Ibi bikenewe vuba kuko gahunda yacu igomba gusozwa mu minsi ya vuba cyane.”

Noneho ibarwa igahita itanga amazina y’abo Inkotanyi zari i Kigali zari zagejeje ku butegetsi bwazo bwari ku Mulindi i Byumba:

Bagosora Theoneste
Bahigiki Emmanuel
Bamwanga Jean Baptiste
Bangamwabo Francois-Xavier
Banguwiha Edison
Banyaga Augustin
Banyeretse Francois
Banzi Wellars
Banzubaze Marie
Bapfakurera Cassien
Baragendana Seraphin
Barahinyura M. Immaculee
Barahinyura-Shyirambere Jean
Barayagwiza Jean Bosco
Bicamumpaka Jerome
Bigilimana Ignace
Bigwaneza Pierre Celestin
Bikindi Simon
Biramahire Jean
Bizimana Augustin
Bizimana J. M. Vianney
Bizimungu Augustin
Bizimungu Casimir
Bizimungu Deo
Bizimungu Telesphore
Bucyana Martin
Buroko Ernest
Butare Jean Baptiste
Butera Jean Baptiste

Cyamukungu Mathias
Cyicaro Pierre Celestin
Cyubahiro Pheneas

Gahigi Gaspard
Gahinda Gratien
Gakeri Georges
Gasarabwe Edouard
Gatabazi Felicien
Gatsinzi Theophile

Habimana Kantano
Habimana Jean
Habimana Jean Pierre
Habimana Nyirasafari
Habumugisha Innocent
Habyarimana Jean
Haguma P. Celestin
Hakizamungu Etienne
Hakizamungu Jean Baptiste
Hakizayezu Deo
Hakizayezu Mathieu
Harelimana Fidele
Harelimana Stanislas
Hategekimana Jean-Baptiste
Hategekimana Juvenal
Higaniro Ildephonse
Hitimana Noel

Ilyivuze Cyprien
Iyamuremye Innocent

Kabuga Felicien
Kalisa Victor
Kambanda Jean
Kandekwe Papias
Kanyamibwa Samuel
Kanyarubira Laurent
Karamira Froduald
Karangwa Wellars
Karinganire Joseph
Katabarwa Jean Baptiste Kayihura Gilbert
Kwilinda Abijah

Maniragaba Baributsa
Maniragaba Bernard
Maniragaba Thaddee
Mayira Ephrem
Mbaraga Paul
Mbonampeka Stanislas
Mbonyumuhire Pierre
Mpore Jean Chrysostome
Mpungirehe Gabriel
Mugenzi Justin
Mugesera Leon
Mugimba Jean-Baptiste
Muharurukundo Norbert
Muhawenimana Aloys
Muhutu Jean-Damascene
Mujawamariya Christine
Mujawayezu M. Marthe
Mujyambere Felicien
Mukambonera Drocella
Mulihano Isaac
Munyaneza Bosco
Munyaneza Sylvere
Munyanganizi Donat
Munyantwali Eustache
Munyarukiko Pheneas
Munyazesa Faustin
Mupenda Frederic
Murayi Paulin
Murego Donat
Murengezi Ildephonse
Mureramanzi Felix
Mureramanzi Silas
Murwanashyaka Jean Nepo
Musabe Pasteur
Musengimana S.
Mushyandi Joseph
Mutagoma Denys
Mutombo Raphael
Mutwewingabo Bernard
Mvukiyumwami Joseph
Mvurirwenande J.M.Vianney

Nahimana Eugene-Clement
Nahimana Ferdinand
Ndagijimana Cyprien
Ndagijimana Jean Damascene
Ndalihoranye Jean Baptiste
Ndamiye Claude
Ndangiza Aphrodis
Ndayisaba Faustin
Ndekezi Bonaparte
Ndindabahizi Emmanuel
Ndindabahizi Jean
Ndutiye Francois
Nduwayezu Jean-Damascene
Nemeyabahizi Jean-Baptiste
Ngaboyamahina Papias
Ngeze Hassan
Ngirabatware Augustin
Ngiruwonsanga Viateur
Ngunda Theogene
Nibamwe Providence
NiyibiZI Schadrack
Niyitegeka Dieudonne
Niyitegeka Eliezer
Niyonzima Gaspard
Nizeyimana Bonaventure
Nizeyimena Emmanuel
Nkezabera Ephrem Nkundiye
Nkurunziza Ananie
Nsabimana Deogratias
Nsabimana J.M.V.
Nsanzimfura Gaspard
Nsengamungu Bernardin
Nsengiyaremye Dismas
Nsengiyumva Oswald
Nsengiyumva Thaddee
Nsengiyumva Philbert
Nshamihigo Anselme
Nshimiyimana Jean-Damascene
Nshimyumuremyi J.B.
Ntaganda Charles
Ntagayire Bibiane
Ntagerura Andre
Ntahobari Maurice
Ntamabyariro Agnes
Ntambara Augustin
Ntawulikura Froduald
Ntawumenyumunsi Daniel
Nteziryayo Gerard
Nteziryayo Simeon
Ntilivamunda Alphonse
Ntizihabose Aaron
Nyagahene Antoine
Nyandwi Charles
Nyilimbibi Elie
Nyirabagenzi Laurence
Nyirabahinka Patricie
Nyirabarinda Beatrice
Nyiramasuhuko Pauline
Nzabagerageza Charles
Nzabonimpa Callixte
Nzirorera Joseph

Parmehutu Justin

Rangisaba Epimaque
Renzaho Juvenal
Rucagu Boniface
Rudatsikira Ildephonse
Rugenza Vedaste
Rugira Jean Bernard
RUHIGIRA ENOCH
Ruhumuliza Pheneas
Rukiramakuba Emmanuel
Rutaganda George
Rwabuhungu Innocent
Rwabukumba Seraphin
Rwanyagatare Leonard

Sagatwa Elie
Sakindi Pontien
Sebazungu Evariste
Segasayo M. Maximin
Serugendo Joseph
Serushyana Francois
Sibomana Nabantu
Simba Robert
Simbizi Stanislas
Sinaruguliye Jean de la Croix
Sindikubwabo Theodore
Singaye Fabien
Sinyobewe Marc

Temahagari Ignace
Twagirayezu Evode
Twizeyimana Faustin

Ukundankwaya Manasse
Usabuwera Rose
Uwera Celine

Zigiranyirazo Protais

Birumvikanako iyi lisiti iri muri zimwe inkotanyi zakoze, bityo ikaba itariho abahutu bakomeye bose zagombaga kwica. Aba giseseka bo kubica ntihagombaga amalisiti.

Bivugwako nyuma yuko ingabo z’Urwanda n’abashinzwe umutekano bamenyeyeko mu gihugu hose inkotanyi zari zaratangiye na mbere y’intambara yo mu Kwakira 1990 kuharema amatsinda yo kuzifasha mu ntambara yazo ngo zifate igihugu (amatsinda Abdul Ruzibiza na Valens Kajeguhakwa bagarukaho mu bitabo banditse), nazo zari zaratangiye gushakisha abantu bagize ayo matsinda, ariko cyane cyane abayayobora. Ni mur’urwo rwego, nka nyuma y’igitero cyambere cy’inkotanyi cyo kuya 1 y’Ukwakira 1990 abakekwaga bose ko bashobora kuba barikuzifasha bafashwe ari benshi, ariko nyuma benshi bakarekurwa, nyuma y’uko imiryango mpuzamahanga iharanira uburenganzira bw’ikiremwa muntu ishakurije yamagana icyo gikorwa.

Nyuma yuko bigaragaye ko inkotanyi zarifite amalisiti y’abahutu zagombaga kwica mw’ikubitiro (ibi byari byaratangiye kwigaragaza aho zari zaranyuze hose cyane cyane muri za Byumba na Ruhengeri, hagati ya 90 na 94), – kandi ni nako byagenze nyuma yuko indege ya Habyarimana ihanuwe kuya 6 Mata 1994 -, hari icyo umuntu asigara yibaza. Aha umuntu yakwibutsako Kayumba Nyamasa, umwe mu bakuru bayoboraga inkotanyi icyo gihe, yemeza mu kiganiro yagiriye kuri radiyo itahuka mu kwezi kwa Kalindwi 2016, ngo kuberako yarokoye umuhutu wari ukomeye i Byumba, ariwe Dismas Nsengiyaremye, ngo ari ikimenyetso gihagije cyerekanako ngo inkotanyi ziticaga abanyarwanda, cyane cyane abahutu, zibicira kubera ubwoko bwabo gusa.

N’uruhande rwa Leta y’icyo gihe ningombwa ko rwari rufite amalisiti yarwo rw’abo rukekako bari barigukorana n’inkotanyi mu mugambi wo kuyihirika. Hamwe n’ayo inkotanyi zari zarakoze, nyuma zikanica abo zarizarayashyizeho, zikayitirira iyo Leta yariho, nyuma rero y’aya malisiti asa nagaragara, ni gute wasubira inyuma ugahamyako genocide yakorewe abatutsi bonyine! Ibi bikibazwa, mu gihe bimaze kugaragarako abapfuye benshi cyane bari abahutu (ibi nibyo abalimu ba kaminuza Stam na Davenport bavuga muri filimi ya BBC: Rwanda untold story,” aho bahamya mu bushakashatsi bakoze); abahutu rero bakaba barishwe kubera ubwoko bwabo nta kindi kigaragara gifatika.

Impande zombi zarizihanganye mu gihe cy’intambara y’inyeshyama (hagati ya 90 na 94) zarizite amalisiti z’abo zagombaga kwikiza. Abaturage ba giseseka – abahutu n’abatutsi batabarika babigwamo. Abaribarakoze amalisiti bakoze iyo bwabaga ngo umugambi wabo bawugereho. Ikibababaje nuko bitahagarariye aho na nyuma y’uko inkoyanyi zifashe ubutegetsi. Zimaze gutsinda, abatari barishwe mu ntambara, baragumye mu gihugu, baratoraguwe barakukumbwa hirya no hino mu Rwanda (ubu hari uturere twinshi mu gihugu twahinduwe inzuri z’inka z’abatutsi bayobora Urwanda). Abo zamariye hanze cyane cyane muri Kongo, ni urundi rwego mu bwicanyi bwazo. Inkotanyi zarishe, zirica, zirongera zirica, si ukubica, zisya zitanzitse, zikoresheje uburyo n’amayeli yose ashoboka. Imyaka ishize ari 26 zica abanyarwanda. Noneho ngo impamvu yo gukomeza kubica ngo ni ukurandura mu gihugu imitwe y’ibyihebe ya al-Quayda na IS.

Imyaka ishize ari 22 inkotanyi zitegeka Urwanda. Urugero rw’iriya lisiti, imwe muri nyinshi zakoreshejwe mu kwica abahutu bari bagize icyo bamariye igihugu muri rusange, n’izindi zigikorwa kugeza uyu munsi, irerekana ko Inkotanyi zateye muri 90 zigamije kugarura ubutegetsi bwose, ubukungu bwose bw’igihugu mu maboko y’abatutsi b’indobanure, bumva kandi bagakorera inyungu z’umwami mushya w’Urwanda, Paul Kagame, we n’agatsiko ke. Nkuko byari bimeze mbere yuko rubanda rwa giseseka rwigobotoye ubuhake. Kuba abantu nka Enoch Ruhigira bafungwa nta cyaha kizwi azira s’ikindi, nuko ibitekerezo yagaragaje mu bitabo bye bibangamiye inyungu z’ubwami bw’i Rwanda. Nkuko gihake ya kera yaciwe mu Rwanda n’abagabo n’abagore bari bazi icyo bashaka, n’ubu, ubuhake bushya bwo ku ngoma ya Kagame, burasaba abantu bazi icyo bagamije kugirango buranduke.

ambrose-nzeyimana

Ambrose Nzeyimana