Ni iki kihishe inyuma y’uruzindiko rwa Charles Michel na Louise Mushikiwabo?

Yanditswe na Marc Matabaro

Amakuru dukesha urubuga rwa twitter rw’ibiro y’umukuru w’igihugu mu Rwanda aravuga ko kuri iki cyumweru tariki ya 7 Werurwe 2021 Perezida Kagame yakiriye Charles Michel uyobora Akanama k’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi, Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Ibihugu bivuga Igifaransa (OIF), Louise Mushikiwabo na umudepite mu nteko ishingamategeko y’ibihugu by’u Burayi, Chrysoula Zacharopoulou.

Mu byatangajwe n’ibiro y’umukuru w’igihugu haravugwamo ko bari mu Rwanda mu rwego rwo gushyigikira gahunda yo gukingira COVID-19 hifashishijwe inkingo zatanzwe mu rwego rw’ikiswe COVAX (COVID-19 Vaccines Global Access) Ababa ari umugambi ugamije kugira ngo habeho imikoranire mpuzamahanga mu gusaranganya inkingo za covid-19 mu buryo bungana mu bihugu 200 byo kw’isi.

https://twitter.com/CZacharopoulou/status/1368579747387740160

Ariko abakurikiranira hafi ibibera mu Rwanda muri iyi minsi bahamya ko uru rugendo rutagamije ibijyanye n’inkingo gusa (dore ko hari benshi badashira amakenga iby’izi nkingo) ahubwo Hari byinshi byihishe inyuma birimo urubanza rwa Rusesabagina n’ikimeze nk’akato ibihugu by’amahanga birimo bigenda bishyiramo Perezida Kagame n’ubutegetsi bwe.

Twabibutsa bimwe mu bintu bitandukanye byakubise hasi Leta y’u Rwanda muri iyi minsi mike ishize:

-Leta y’u Rwanda yasabwe n’ibihugu byinshi byo kw’isi kugira ibyo ihindura mu ngendo yayo ku bijyanye no kubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu, icyo gihe byari i Genève mu Busuwisi ku wa 25 Mutarama 2021 mu kizwi nka Universal Periodic Review (UPR) aho ibihugu bigize umuryango w’abibumbye bivuga uko bihagaze, bikanakeburwa, mu kubahiriza uburenganzira bwa muntu. Muri iyi nama ibihugu byinshi byahagurukiye u Rwanda ku burya butarabaho mu mateka ya vuba aha FPR iri ku butegetsi.

-Inteko ishingamategeko y’Umuryango w’ubumwe bw’Uburayi (EU) yasohoye inyandiko tariki ya 11 Gashyanatare 2021 irimo ko abagize iyi nteko bamaganye ‘ishimutwa n’iyoherezwa’ mu Rwanda ridakurikije amategeko rya Paul Rusesabagina. Abagize inteko ya EU basabye abategetsi b’u Rwanda kugaragaza birambuye kandi bigenzuwe n’abandi “uko Rusesabagina yafashwe akoherezwa i Kigali”. Banasaba “iperereza mpuzamahanga, ryigenga, kandi ryizewe ry’uburyo Rusesabagina yafashwe akoherezwa”. Abagize iyi nteko basabye EU “kugira icyo ihita ikora mu kureba niba ifatwa n’urubanza bya Rusesabagina bikurikije amategeko, n’iyubahirizwa ry’uburenganzira bwe nk’umuturage wa EU”. Mu mwanzuro wabo, aba badepite bamaganye kandi imanza zifite imvo za politiki mu Rwanda, kwibasira abatavugarumwe n’ubutegetsi, no guhamya ibyaha abantu mbere y’urubanza mu nkiko.

-Ku italiki ya 18 Ukuboza 2020, bamwe mu bagize inteko ishinga amategeko ya Leta zunze ubumwe z’Amerika, Congress, bo mu mashyaka yombi, Abademokarate n’Abarepubulikani, bandikiye perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, bamusaba ko Paul Rusesabagina afungurwa. Ibaruwa yabo yageze ahagaragara kuwa kabili taliki ya 16 Gashyantare 2021. Iyi baruwa iriho imikono y’abasenateri 14 n’abadepite 21. Mu ibaruwa yabo, barasaba perezida w’u Rwanda kugarukana mu mutekano Paul Rusesabagina muri Leta zunze ubumwe z’Amerika nk’umuntu ufite uburenganzira busesuye bwo kuhatura kandi wabonye umudali w’ikirenga wa gisivili utangwa n’umukuru w’igihugu cya Leta zunze ubumwe z’Amerika witwa “Presidential Medal of Freedom” kugirango asange umuryango we. Bavuga ko bahangayikishijwe bikomeye n’ifatwa rya Rusesabagina muri Emira z’Abarabu zunze ubumwe n’ukuntu yajyanywe mu Rwanda byose mu buryo bunyuranyije n’amategeko, agahita ashyirwa mu gifungo cy’akato ka wenyine.

-Urupfu rwa Ambasaderi w’u Butariyani muri Congo rwagaragaje ko amazi atari ya yandi kuko mu gihe abategetsi ba Congo n’ab’u Rwanda (bucece) bashinja FDLR kugira uruhare muri uru rupfu, amahanga n’ibinyamakuru mpuzamahanga byabiteye utwatsi ahubwo humvikana cyane umuvugizi wa FDLR ahakana ndetse anasaba iperereza mpuzamahanga, iki kikaba ari ikintu kidasanzwe mu gihe bisanzwe bizwi ko FDLR kugeza mu minsi ya vuba yakomeje kugirwa urwitwazo mu mabi yose akorwa mu burasirazuba bwa Congo.

Ariko mu gihe urubanza rwa Rusesabagina rugikomeje ndetse n’amahanga akaba ataracururuka benshi biteze ko hashobora kuba byinshi ku buryo byageza no ku bihano mu gihe Leta y’u Rwanda yakomeza kunangira.

Ntawavuga gusa ko ibi bibazo bya Leta y’u Rwanda bishingiye gusa kw’ifatwa rya Rusesabagina kuko hari byinshi bigaragaza ko hariho ubushake mpuzamahanga mu guhindura ubutegetsi mu Rwanda dore ko uretse n’imyaka nyinshi Perezida Kagame amaze ku butegetsi ibyagiye bibeshywa amahanga byinshi bitangiye kugaragara ko ari ibinyoma ndetse kuba Hari n’ababona ko Perezida Kagame adafite ejo hazaza h’igihe kirekira bumva batamushoraho ingufu zabo zishobora kubahombera.

Uyu murongo wo kwamagana Leta y’u Rwanda mu gisa nko kuyambika ubusa muri iki kibazo cya Rusesabagina cyanazamuraga ibindi bibazo bijyanye n’uburenganzira bw’ikiremwamuntu n’ubwisanzure wafashwe na byinshi mu binyamakuru bikomeye kw’si ndetse na benshi mu bavuga rikijyana cyane cyane abari basanzwe babona Perezida Kagame k’icyitegererezo muri Afrika.

Leta y’u Rwanda yabyitwayemo gute?

Mu guhangana n’ibi bibazo Perezida Kagame na Leta ye bakoze ibikorwa byinshi bitandukanye twavuga ko byabimburiwe n’uwahoze ari Perezida w’ubufaransa ubu uri mu nkiko, Nicolas Sarkozy wafatiye ibiruhuko mu Rwanda mu buryo bumeze nk’ibanga rikomeye, ariko hari abashidikanya ko yaba yaragenzwaga n’ibiruhuko gusa mu gihe azwi kuba Umwe mu bajyanama ba Perezida Kagame.

Leta y’u Rwanda ikoresheje ibinyamakuru byo mu Bufaransa Jeune Afrique na Libération basoboye inyandiko ndende zigerageza gusobanura ko umunyedini Constatin Niyomwungere ari we wafatishije Paul Rusesabagina ku gatwe k’iwe mu mayeri atabifashijwe na Leta y’u Rwanda.

Constantin Niwemwingere

Hakurikiyeho ikiganiro cya Perezida Kagame n’umunyamakuru Richard Quest wa Televiziyo mpuzamahanga y’abanyamerika CNN, aho yihanukiriye akemeza ko we yifitiye demokarasi ye itandukanye ngo n’iy’uko abanyaburayi n’Amerika bayibona. Yagerageje kandi gusobanura ko nta ruhare Leta y’u Rwanda yagize mu ifatwa rya Rusesabagina.

Mu kugerageza kwigarurira itangazamakuru mpuzamahanga Ministre w’ubutabera Johnston Busingye yagiye kuri Televiziyo mpuzamahanga Al Jazeera aho yikojeje isoni karahava imbere y’umunyamakuru Marc Lamont Hill yemera ko Leta y’u Rwanda ari yo yishyuye indege yakoreshejwe mu gushimuta Rusesabagina, si ibyo gusa kuko yanibeshye akoherereza Televiziyo Al Jazeera ikiganiro yagiranaga n’abajyanama be barimo Terence Fane-Saunders washinze ikigo gishinzwe kunogereza isura (Public Relations) cyo mu Bwongereza kitwa Chelgate 

Leta y’u Rwanda ntabwo yicaye kuko yahise yitabaza umunyamakuru Joshua Hammer asohora inyandiko mu kinyamakuru The New York Times akandika inyandiko tutatandukanya cyane n’izandikwa n’ibinyamakuru nka Rushyashya cyangwa n’abantu nka Tom Ndahiro. Uyu munyamakuru wageragezaga guhindanya Rusesabagina ari nako anogereza Perezida Kagame n’ubutegetsi bwe si ubwa mbere agaragaye mu kibazo cy’u Rwanda kuko mu 1994 mu gihe byacikaka mu Rwanda aho yari avuye gutara amakuru yagaragaye mu itangazamakuru mpuzamahanga yemeza ko uruhande rwa Leta y’u Rwanda y’icyo gihe ari rwo rwicaga gusa naho FPR yo ngo ikaba abere.

Hakurikiye urugendo rw’umuherwe Lord Evgeny Lebedev ufite ikigo cy’ishoramari kitwa Lebedev Holdings Limited kirimo ibindi bigo binyuranye birimo n’ibinyamakuru The Independent na Evening Standard biri mu bikomeye mu Bwongereza. Mu kiganiro yagiranye na Perezida Kagame hashyizwe umukono ku masezerano yinjiza u Rwanda muri The Giants Club, ihuriro rishinzwe kubungabunga urusobe rw’ibinyabuzima. Nyuma y’iki kiganiro uyu muherwe yanditse inyandiko yacishije mu binyamakuru bye The Independent na Evening Standard aho Perezida Kagame yemeje ko hari Abahutu benshi bapfuye ariko ko batazize icyo bari cyo nk’uko Abatutsi bishwe muri Jenoside, ibi bikaba byarafashwe nk’intambwe ikomeye yanatumye bamwe mu banyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi bw’u Rwanda batangaza byinshi basaba ko hanashyirwaho umunsi wo kwibuka Abahutu bishwe.

Mu by’ukuri urugendo rw’uyu muherwe Lord Evgeny Lebedev abakurikiye amateka ye bemeza ko afite inshuti nyinshi zikomeye zirimo Ministre w’intebe w’ubwongereza Boris Johnson ndetse na Perezida w’u Burusiya, Vladimir Putin. Rero kwiyegereza uyu muherwe kwa Perezida Kagame abasesengura basanga ari amayeri yo kwiyegereza igihugu cy’u Burusiya no kugira ijambo ku buryo bworoshye mu binyamakuru bikomeye no mu bavuga rikijyana bashya mu gihe nk’iki cy’amajye dore ko abo asanzwe afite agenda abatakaza.

Mu gusoza twagaruka ku ruzinduko rwa Charles Michel uyobora Akanama k’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi n’Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Ibihugu bivuga Igifaransa (OIF), Louise Mushikiwabo aba bombi akaba ari abantu bayobora imiryango ikomeye kandi bakaba bari mu bavuga rikijyana bashobora ku buryo mu bihe nk’ibi bakenewe cyane n’ubutegetsi bw’u Rwanda.

Charles Michel wahoze ari Ministre w’intebe w’ububiligi akaba n’umuhungu wa Louis Michel nawe wigeze kuba Ministre w’intebe mu Bubiligi w’inshuti ya Perezida Kagame bizwi gukora uruzinduko mu Rwanda muri iki gihe twirengagije inyungu zindi ziri mu mugambi COVAX (tuzasesengura mu yindi nyandiko) twavuga ko ikimugenza kindi kandi cy’ingenzi ari ugusigasira inyungu zaba zishobora kwangirika mu gihe Perezida Kagame atakaza imbaraga ku buryo bugaragara mu rwego mpuzamahanga.

Nk’umubiligi Charles Michel akaba azi ko mugenzi we w’umubiligi Paul Rusesabagina ari mu maboko ya Kagame kandi byinshi mu bibazo bimereye nabi ubutegetsi bwa Kagame bishingiye ku ishimutwa rya Rusesabagina bigaragare ko urugendo rwe rugamije kuvana Kagame kw’izima ngo arekure Rusesabagina bityo ibibazo arimo bishobore kugabanuka ubukana, ariko rero na Perezida Kagame ntashobora kurekura Rusesabagina nta nyungu abikuyemo cyangwa atijejwe ko iyi nkubiri izahagarikwa.

Mu gusoza iyi nyandiko uwavuga ko kwemera ikingira rya Covid-19 rya vuba na vuba mu Rwanda kandi rihagarikiwe n’abayobozi nk’aba bakomeye kw’isi nka Charles Michel na Louise Mushikiwabo bishobora kuba bihishe gahunda ya mpa nguhe hagati ya ba mpatse ibihugu n’ibigo byabo bikora imiti n’inkingo n’ubutegetsi bwa Perezida Kagame busa nk’uburimo gusambagurika bukaba bukeneye icyabuhembura.

1 COMMENT

  1. La compagne de vaccination à grande échelle au Rwanda contre le COVID-19 a commencé.
    Elle a fait l’objet d’une large publicité.
    Questions:
    1/ Kagame s’est-il fait vacciner?
    2/ Combien de ministres ont-ils été vaccinés?
    3/ Mushikiwabo s’est-il fait vacciner en France ou au Rwanda?
    Il convient de constater qu”alors que Mushuikwabo, en sa qualité de Secrétaire Générale de l’OIF pour mission entre autres de promouvoir les valeurs de l’OIF et de dénoncer leur violations par les Etats membres. Or, force est de constater son silence tombeau sur le cas Yvonne Idamange dont les droits fondamentaux les plus élémentaires prévus dans le statut institutif de l’OIF ont été bafoués par le Rwanda. Kagame étant à la fois le Rwanda, juge et justice.
    Il est devenu Président des étrangers et non nullement des Rwandais dans notre pays, patrimoine commun des Rwandais.
    Par ses aveux publics dans l’Independent britanniques portés à la connaissances des Rwandais par Ingabire Umuhoza et Ntagand Bernard, Kagame a déconstruit la théorie du génocide dit des Tutsi. Celui-ci est devenu un mot passeport et conséquemment sans valeur. Désormais, toute évocation de ce mot constitut une spéculation. Dane le cas contraire, il faudra alors envoyé Kagame à la barre pour négationnisme du génocide dits dés Tutsi. Le constat est que Bizimana JD qui s’est autoproclamé expert en “génocide dit des Tutsi” continue à vociférer sans avoir le courage d’actionner Kagame devant les tribunaux rwandais pour négation du génocide des Tutsi.
    Les Rwandais digne de ce nom doivent saluer les aveux publics de Kagame même s’il reste encore un second pas à franchir à savoir le renvoi à la barre des bouchers des millions de Rwandais.

    Ces aveux sont hautement importants car ils permettront aux Rwandais de se regarder tout droit dans les yeux et échanger fraternellement sur les malheurs qui se sont abattus sur notre pays, l tout sans se jeter la responsabilité. Toute évocation du génocide exclusif des Tutsi constitue une spéculation et une diffamation caractérisée si l’auteur de cette évocation l’impute à une personne précise.
    Par conséquent, dès à présent, tout Rwandais qui sera accusé par Bizimana JD ou quiconque autre de négationniste du génocide dit des Tutsi ou de gupfobya ce génocide devra judiciairement actionner l’auteur de cette diffamation devant les tribunaux des Etat dit de droit, du moins pour les Rwandais qui résident dans ces Etats. Aussi, l’accusation de “gupfobya” génocide du ministère public contre Idamange Yvonne constitue une spéculation. Bref, Kagame doit dès à présent faire supprimer la mention” des Tutsi ” qui suit génocide, le tout dans toutes les lois du Rwanda et sur tout ouvrage public. Aussi, il doit demander à ses officines opérant à l’étranger dont notamment Ibuka-France, CPCR de Gauthier Alain d’ arrêter leur activité. En effet, ils sont payés pour colporter à grande échelle “génocide dit des Tutsi”, mot devenu un slogan, un fonds de commerce et un outil d’oppression contre les Rwandais.

Comments are closed.