Ibinyoma bya Tito Rutaremara ku ivanguramoko mu Rwanda byanyomojwe n’abiganjemo Abatutsi

Tito Rutaremara

Yanditswe na Nkurunziza Gad

Umuyobozi Mukuru w’Urwego rw’Igihugu Ngishwanama rw’Inararibonye mu Rwanda, Tito Rutaremara, yanditse amagambo yuzuye ibinyoma, amacakubiri no kubiba urwango hagati y’abahutu n’abatutsi yifashishije urubuga rwa Twitter, ahabwa urw’amenyo ndetse anyomozwa n’abiganjemo Abatutsi barokotse jenoside.

Uyu mugabo utaramara ukwezi atangiye gukoresha urubuga rwa Twitter, tariki 7/10/2021 yifashishije uru rubuga yandika ubutumwa bugera kuri 14  bwuzuyemo amagambo abiba urwango n’amacakubiri hagati y’Abahutu n’Abatutsi.

Ni ubutumwa burebure ariko turibanda aho yagize ati “ Amateka: Byagenze bite ngo Abahutu bagere ku rwego rwo kwica abatutsi barenga Miriyoni mu 1994 ? Mu 1965 nibwo ishyaka rya PARMEHUTU ryashyizeho methodologie ya mobilizations yo kwigisha urubyiruko uhereye ku ishyiga kwanga no kubereka ko abatutsi ari Abagome

Uburyo bwakoreshejwe : Habayeho kwigisha mu magambo na Pratique hibandwa cyane ku rubyiruko. Mu rubyiruko abana ku ishyiga bakorerwaga ibintu bibi bakabwirwa ko ari abatutsi babikoze, reka dutange ingero 2

Urugero rwa mbere : Kenshi iyo abana babaga bari kurya kubera ko habaga ari mu kizima kandi abana bariraga ku nkoko umuntu yarazaga akayikurura abana bajya kurya bagakora hasi, bakiyamira bati ibyo kurya byacu byagiye hehe….uwo muntu mukuru akababwira ati ahhhaaaa !!!! Ubwo ni za ngegera z’abatutsi zabitwaye

Urugero rwa kabiri : Iyo abana baba baryamye ni njoro umuntu mukuru yarazaga akaborosora ikirago babaga biyoroshe, abana bakagakangurwa n’imbeho bagataka wa Wundi wabaga yabihishe akaza ababwira ko byari byatwawe n’ingegera z’abatutsi

Ibindi bibi ku batutsi babyigishirizwaga mu migani n’ibiganiro ku ishyiga Mu gihe abana bageze mu mashuri abanze ( primary ya 1,2,3) bigishwaga ko abatutsi ari babi …..habaga harashatswe ingero z’impimbano zigaragaza ubugome bw’abatutsi , bagatangira guhagurutsa abana babahutu ukwabo n’abatutsi ukwabo mwarimu akavuga ko abana b’abatutsi ababyeyi babo ari abagome .

Mu gihe abana babaga bageze muri primary 4,5 na 6 batangiraga kubigisha ubugome bw’abatutsi bakabaha ingero zituma bumva neza ko abatutsi ari babi, urugero kubabwira ko abatutsi bikorezaga inkono ishyushye abahutu ikabotsa ku mutwe …nabwo barahagurutswaga mu ishuri ndetse abana babahutu bagakwena Abana babatutsi Muri za secondary abana batangiraga kwigishwa amateka ajyanye n’uko abatutsi ari babi ku rwego rwo Hejuru

Urugero : ko Kanjogera yahagurukiraga ni nkota ku bana b’abahutu , ko umwami yashahuraga abahutu agashyira ibishahu ku ngoma, abahutu bahingiraga abatutsi kubera ko abatutsi ari abanebwe…. iri cengezamatwara ryatumye abana babahutu batangira kugirira nabi abatusti nko kubatuka , kubamenera amazi mu buriri , kubajomba ibikwasi ndetse kubica Urugero ni ibyabaye mu 1973 12/17 Muri za kaminuza higishwaga uko ubwami n’ubuhake byari bibi Kandi abatutsi bayoboje inkoni y’icyuma abahutu ndetse bikigwa mu mashuri bigakorwamo za debates naza memoire.

….zigatangwa mu mashuri zigaragaza ko abatutsi bayoboye u Rwanda imyaka irenga 500 bakoroneje abahutu . Ibi byatanze umusaruro wuko uwarangiza kaminuza yababaga afite ideologie ya Genocide

Utaragize amahirwe yo kugera mu mashuri ya za kaminuza yabaga yarabyigishirijwe muri za association, mu nama , mu muryango , mu Madini. Mu binyamakuru aho bigishwaga ko umututsi ari inyaryenge kandi ari umugome ko kuri we atabasha kubana n’umuhutu atamutegetse bakabwirwaga ko kugirango umuhutu ababeho neza ari ukwikiza umututsi

Ibi byose byashyizwemo imbaraga na leta ya PARMEHUTU na MRND Kuva 1990 kugeza mu 1994 hakomeje kwigishwa ububi bw’abatutsi bihabwa imbaraga hashyirwaho ideology, politic, inzego na methodologies byo gukomeza Genocide no gutegura Genocide rurangiza Mission mbi yahawe izi generation yari iyo kurimbura abatutsi.”

Yakomereje ku gice kivuga ko Generation z’u Rwanda guhera mu gihe cy’ubukoroni buri generation yose igira mission, agaragaza ko muri generation zose zabayeho mu Rwanda, iyagize akamaro ari irangajwe imbere na FPR.

Ati “Kuva 1995 -2021 ni ‘generation’ yagize amahirwe ibona abayobozi bazima bayiha umurongo muzima , mission yoyo kwari ukubaka igihugu no kurinda ubusugire bwacyoKuva 2020 -2050 ni ‘generation’ ifite ‘mission’ yo kubaka ubudahangarwa bw’u Rwanda. Iyi generation ifite abayobozi bayiha byose byangombwa muri politics na ideology n’umurongo ngenderwaho …mu rwego rwo kubaka u Rwanda rufite Ubukungu na development bingana cyangwa bisumbye abadukoronoje na mpatsibihugu ,ibyo nibabigeraho nibwo u Rwanda n’abanyarwanda bazagira agaciro gasesuye.”

Bamwe mu Batutsi bacitse ku icumu bamwamaganiye kure

Tariki 09 Ukwakira 2021, Nkubito Jean Claude, yanditse kuri Facebook amagambo afite umutwe ugira uti ‘Mzee Tito Rutaremara ntiyavuze ukuri’

Yarakomeje ati “N’ubwo nshyize izina ry’umuntu mu mutwe w’ibyo nanditse singamije kumuvugaho kuko jye ntabikunda. Ndagira icyo mvuga ku byo yatangaje ku ngingo nibura eshatu ku birebana n’ibyo yise inyigisho z’ivanguramoko mu ngo no mu mashuri.

“Abana bigishirizwaga kwanga abatutsi ku ishyiga, bakabakuraho ikirago baryamye bakabyitirira abatutsi, bakabambura inkooko bariraho mu mwijima ( mu kizima) bakabyitirira ingegera z’abatutsi.”

Aha ndatekereza ko Mzee Tito atari akwiye kubyandika kuko atari ibintu yahagazeho.

Narebye imyaka avuga byabereyemo nsanga atari ari mu Rwanda, nsanga yari akwiriye gushidikanya ku wamuhaye aya makuru mbere yo kuyatangaza kuko arimo ubumara bwica kandi kwica ni bibi.

Ikindi natekereje nti n’iyo aba mu Rwanda ntiyari kubimenya kuko avuga ko byakorwaga n’abantu bo mu bwoko atabarurwamo, kandi ntiyavuze niba yarigeze ahakwa muri ubwo bwoko ngo abimenye nk’umuntu uba muri urwo rugo, ntiyanavuze niba yarahabyawe muri batisimu ngo bibe yaraye kwa se wa batisimu, kubera iyo mpamvu nsanga Mzee Tito yarahemutse kwandika ibintu nk’ibi adashobora kubonera gihamya.

Yari akwiye nibura kwigengesera nk’umuntu warenganijwe kubera ubwoko mu bihe bye ibi byose avuga bitagombye kuba, akibaza icyo byatanga noneho yageretseho ibi yanditse.

Abana bigishirizwaga kwanga abatutsi mu mashuri abanza bagahagurutsa abatutsi abahutu bakabaseka. Ibi na byo nsanga uwabibwiye Mzee Tito yaramubeshye kubera impamvu ntanga. Ayo mashuri nayizemo hagati ya 1976 na 1984. Inyandiko zose zo mu butegetsi zabaga ziriho ubwoko ndetse n’amafishi y’ishuri yariho ubwoko.  

Buri mwaka bakoraga ibaruramibare(statistiques) ry’abanyeshuri hashingiwe ku bwoko n’igitsina bikoherezwa muri ministere. Mwarimu yabaga afite igipapuro kiriho umwaka w’ishuri n’utuzu turiho ibisobanuro yuzuzamo imibare: abakobwa, abahungu hanyuma hakabaho abahutu abatutsi abatwa. Mwarimu yahagurutsaga abana akurikije ubwoko, hutu, tutsi, twa.”

Mu gihe cyanjye hari amashuri yarimo abatwa bane babiri bavaga inda imwe. Umwe muri abo yanarangije abanza aza no gutsindira kujya mu mashuri yisumbuye.

Ntabwo byakorwaga n’umwarimu ugamije gukoza isoni abatutsi, oya. Kuko mu barimu banyigishije harimo abatutsi batatu barimo n’uwayoboye ikigo ndi mu wa karindwi n’uwa munani. Yari na data wa batisimu. Abo barimu na bo bahagurutsaga abana bakababarura nk’ibintu bisanzwe.

Ushobora kumbaza uko abanyeshuri babyakiraga. Birumvikana abatutsi byabateraga ipfunwe kuko babaga ari bake. Byari mu bihe bibi kuko « TURUBULE» zo muri 1973 zari zikiri mu mitwe y’abantu, bamwe mu banyeshuri bazirukanywemo bakicaye iwabo mu ngo basa n’abafite ikimwaro kandi nta cyaha bafite aha ndavuga abatutsi, birumvikana ko nko ku ishuri ryacu ako kababaro kari kagihari.

Hari abaseminari babiri bari bakicaye iwabo bagenzi babo b’abahutu barasubijwe mu ishuri.Umwe yanatwigishaga asimbura mu wa gatatu kandi barirukanywe mu nkundura yo kwirukana abatutsi mri 1973. Yewe na we yaraduhagurutsaga rwose. Ubu baramwishe muri 1994.

Aha rero kuvuga ko yari gahunda yo gukoza isoni abatutsi, ukirengagiza ko abanyeshuri b’abatwa bane bahagurukaga bonyine, ndavuga ku kigo cy’i Nyakibingo aho nize, byaba ari ukuvuga ibitari byo. Aha uwahaye Mzee Tito amakuru yamubeshye nkana na we akora ikosa ryo kubyemera atabanje gusobanuza.

“Muri secondaire abana b’abahutu bigishwaga kwanga abatutsi.”

Ibi si byo. Jye nize mu iseminari ku Nyundo kuva ku itariki ya 08/09/1984 kugeza ku irariki ya 26/06/1990. Nahasanze nyakwigendera padiri Nyiribakwe ari we Recteur umwaka urangiye asimburwa na padiri Edouard Nturiye. Abo bombi umwe yiciwe i Kabgayi muri génocide undi afungiye génocide i Gisenyi. Sinahize jyenyine hari benshi bari busome ibi nanditse.

Mu myaka yose nahamaze nta kibazo hutu tutsi nigeze mpabona. Ni byo benshi mu barimu bari abatutsi baranabishe muri 1994. Benshi ndetse bari barabaye impunzi muri Congo/ Zaire mbere yo kugaruka bakigisha mu iseminari.

Muri iyo myaka yose nta kibazo hutu tutsi nahasanze nta n’icyari cyarahabaye mu myaka nka 10 yari ishize. Ikibazo cy’amoko cyari cyarabaye muri 1973 Habyarimana akuraho Kayibanda maze Kanyarengwe akayobora iseminari bakirukana abanyeshuri b’abatutsi.

Ikibazo cy’amoko cyongeye kugarurwa n’intambara ya 1990. Twahavuye muri Kamena 1990, Ukwakira 1990 haba intambara, radio Rwanda na Kangura yandikirwaga i Gisenyi ni byo byashyuhije imitwe. Abanyeshuri bavuye muri vacances za Noheli uw’umuhutu yiyumvise nk’umuhutu, umututsi yiyumvise nk’umututsi.

Umwana w’umututsi hari ubwo se yabaga afunze mu byitso, umwana w’umuhutu na we akumva ko ufunze ari umwanzi w’igihugu ushaka kugishyira mu icuraburindi akikeka mugenzi we. Pentekosti ya 1992 najyiye ku Nyundo nsanga umwuka ari mubi, ba barimu bose barara mu kigo badatinyuka gutaha mu ngo zabo kubera gutinya kwicwa.

Nyakwigendera Mugengano we yari yarahisemo kwimukira mu mujyi wa Gisenyi  kuko ho byari byoroshye kuhabana n’abandi baturage banyuranye barimo n’aba zairois kurusha kuba mu Bagoyi utabavukamo. Kuri jye, umwuka mubi uturutse ku ntambara ni wo wari wakongeje ikibazo cy’amoko.

Abanyeshuri b’abaseminari nabonyemo nka batatu bari basimbuje ibirangashuri byo ku ishati ( insigne) umudari wa Habyarimana. Nyamara nabonye padiri Nturiye ahamagara babiri muri bo yari arabutswe abambura iyo midari. Nkumva rero kuvuga ko hari hariho gahunda yo gukongeza inzangano z’amoko mu gihe cy’amahoro atari byo.

Reka ngire icyo nibutsa abo dusangiye amateka : Mwaba mwibuka ko iyo umwana bamwirukaniraga umusatsi kuko atogoshe umubyeyi wa mbere bahuye yamwogoshaga atitaye ku bwoko bwe agahita asubira ku ishuri akaza gutaha iwabo yogoshe kandi ntibibatungure kuko bumvaga umwana wese ari uw’ababyeyi bose? mwaba mwibuka ko iyo umubyeyi yakubonaga mu ikosa yafataga umunyafu akagutsibagura kandi ababyeyi bawe bakabimushimira? None se na byo byakorwaga hashigiwe ku bwoko?

Hari ibindi mwese muzi neza.

Iyo umwana w’umututsi cyangwa umuhutu yagiraga amahirwe akemererwa kujya mu mashuri yisumbuye, mwibuka ko abarimu bateranyaga udufaranga bakamufasha bumva ari ishema ry’ikigo? None se ubwo abarimu b’abahutu ko ari na bo bari benshi, bateraga umututsi iyo nkunga ngo azamuke bagira ngo mu myaka runaka bazamuteme? Kuki abantu baza kuduhatira kwemera ko twabanaga nabi mbere ya génocide cyane cyane mbere y’intambara ya 1990 kandi atari byo?

Nirinze kugaruka ku byo Mzee Tito yavuze kuri Kanjogera n’inkota ye ngo yitwaga Ruhuga, kuko nzi ko iki atari ikibazo cy’abahutu n’abatutsi kuko atari na bo bamburanye ubutegetsi Ku Rucuncu. Ibibazo bya coup d’Etat y’i Rucuncu ntaho mbona bihurira n’amoko hutu tutsi. Kubizana mu mibereho y’abahutu n’abatutsi ba mbere ya 1990 ni ukuzura izindi nzika zisanga izisanzwe na zo zigoye gukemura.

Kugeza ubu umwami Rutarindwa mwene Rwabugiri nta na hamwe numvise ko ari umuhutu, n’abicanywe na we nta muhutu numvisemo ngo bibe intandaro y’uko abahutu babikira Kanjogera inzika. Birakwiye ko abantu bumva ko kubaho ari ukubana ntibahore bashakisha icyahanganisha abantu byanze bikunze.

Guhora hashakishwa icyakwibutsa abantu ko bafitanye inzika nta n’umwe bifitiye akamaro. Nasozereza ku magambo umufaransa Lionel Jospin yavuze yiyamamaza agira ati ” l’insécurité, c’est quelque chose qu’il faut combattre, ce n’est pas quelque chose qu’on peut exploiter”.

Nanjye nti” Les dérives et les mensonges qui ont entaché notre passé, c’est quelque chose qu’il faut combattre par la vérité et l’honnêteté, ce n’est pas quelque chose qu’on peut malhonnêtement exploiter”.

Nifuzaga ko n’utagira ubutwari bwo kunenga bene ibi yajya agira ubwo kwinumira aho kubishyigikira kuko biratujyana habi. Kubaho ni ukubana.

Imana irinde u Rwanda n’abanyarwanda.”

Monsieur, ibi bintu mwabikuye hehe?

Uwitwa Mukundente Ariane nawe yakubitiye ikinyoma ku mugaragaro, agaragaza ko umusaza Rutaremara ibyo yavuze nta kuri kurimo, amubaza aho yakuye ibyo yanditse.

Yatangiye ati “Monsieur, mu buzima hari ibintu abantu dushyiramo amakabyankuru, ariko mu bintu bijyanye n’urwango rw’amoko ni ahantu udashobora na rimwe kuvuga ibintu utumvise, utahagazeho kuko akajambo kamwe konyine kicisha imbaga.

Nasomye izi Tweets 2-5, noneho nibaza izi scène mu ngo z’i Rwanda (je visualise la scène) : abana barira mu kizima?!?! bivuga ko barira ahantu hatabona na gato.  Aha hantu mu Rwanda abana bariraga mu kizima ni hehe? Ese nta nkwi zabaga mu Rwanda ngo bacane? niba ntazo se babaga batekesheje iki? hanyuma muri icyo kizima, umubyeyi agatwara ibiryo by’abana ngo akunde abigishe ko ari ‘’ingegera z’abatutsi babitwaye’’ ?!?!?

Monsieur, ibi bintu mwabikuye hehe? Ko niba hari mu kizima, habaga ari ninjoro, none ninde wabyukaga avuga ibi bintu ku buryo bimenyekana bikambuka n’imipaka? ubwo turajya no ku by’ikirago. Umubyeyi yararaga abuza abana gusinzira aborosora ngo abahe isomo ryo kwanga abatutsi, noneho mu gitondo akabyuka abivuga? Ibi bintu mwabibonye hehe? Mwabyumvise hehe?

Mr. Rutaremara, mumbabarire, mugerageze gufunga amaso, maze mwibaze kuri izi ngero mwaduhaye, muri intiti ndabizi. Munsubize biriya bibazo nababajije, mubwire niba namwe mubona hari umuntu wakwemera ibi bintu. None ibi bintu mwabihimbiye iki rero? Murashaka kugera kuki, ngo bigende gute?

Mr. Rutaremara, aha ho ntakubeshye nakanuye amaso, kuko muriho muravuga uko byagendaga muri système éducatif nizemo. Nibyo baraduhagurutsaga mu mashuri abanza gusa bakabaza abatutsi abo aribo n’abahutu abo aribo. Umwarimu akabara, ubundi akohereza iyi mibare muri Ministère bakurikiza politique y’iringaniza. Iyi politique yabujije abatutsi benshi babaga bazi ubwenge amashuri ku buryo hari n’abahinduzaga ubwoko ngo bazabashe kwiga. Monsieur, iyo muvuga ibi kuko ariko kuri, kuko ubwabyo ni bibi ntabwo bikenewe kwongerwaho ibibeshyo.

Aha mvuze ko mwabeshye kuko ibyo nabihagazeho. Muti gute? muravuga ngo guhera ku myaka 1, 2, 3 y’amashuri abanza, bahagurutsa abatutsi, maze bakababwira ko ‘ABABYEYI BABO ARI ABAGOME’. Monsieur, mubeshye ku manywa izuba riva. Mubikoreye iki, Monsieur? Nta na rimwe ibi bintu byabaye.

Mubigize nka programme ya cycle inférieur ya école primaire. Ariko murabona ibi bintu? Niba ibyo muvuga aribyo, mwaduha ishuri cyangwa amashuri ibi bintu byabagaho, aho abana b’imyaka 6,7,8 b’abahutu bigishwaga ko ababyeyi ba bagenzi babo b’abatutsi ari abagome? mutubabarire muduhe aho mwakuye ibi bintu, kuko c’est grave.

Nageze kuri programme yo muri secondaire nibaza niba muzi uko yari iteye muri secondaire. Amashuri ya secondaire yari par section spécialisée : Biochimie, Sociale, Economique, Math-Physique…ibi byatumaga amasomo yigwa ajyanye na buri section.

None, ndababaza, Monsieur, ni murihe somo rya SECONDAIRE abahutu bigishwaga ko ‘’Kanjogera yahagurukiraga ni nkota ku bana b’abahutu , ko umwami yashahuraga abahutu agashyira ibishahu ku ngoma, abahutu bahingiraga abatutsi kubera ko abatutsi ari abanebwe…’’? Ni gute ibi bintu byavugwaga mu nkuru zo hanze n’abahezanguni, mubishyira muri programme éducatif ya secondaire y’u Rwanda?

Na none, Monsieur, mutange référence y’ibyo muvuga, ni ku rihe shuri cyangwa amashuri ya secondaire ibi bintu byigishwagamo, muduhe amazina.

Murangiza muvuga ko muzi za Universités habaga debates z’ukuntu abatutsi bari babi. Muyihe faculté, Monsieur? mushobora kumpa référence ya za mémoires zanditswe ku bugome bw’abatutsi? Des titres, des auteurs et des directeurs qui les ont dirigés. Vous ne pouvez pas le dire, sans avoir les références, n’est-ce pas? hanyuma ngo utarageze muri Kaminuza yabyigaga mu madini, associations…..Ibi ni ibiki koko?

Mr. Rutaremara, mwaduha amazina y’amadini naza associations byigishwagamo kwanga abatutsi? muduhe amazina kuko ntabwo mushobora kuvuga ibintu nk’ibi ayo madini twarayabagamo, assocations zo sinzi izo muvuga.

Monsieur Rutaremara, nous sommes en 2021, ça fait 27 ans que le génocide a eu lieu. Nous ne sommes pas en guerre. Dîtes–moi, pourquoi vous emmenez ces faux messages, maintenant, qui attisent la haine ethnique? En 1992-1993, Ngeze Hassan publiait les articles mensongers qui parlaient de la haine des Tutsis envers les Hutus.

Les gens n’ont pas pris ses délires au sérieux et ne l’ont pas dénoncé vigoureusement et cela nous a emmené au génocide. Presque 30 ans plus tard, en 2021, vous publiez 17 Tweets la plupart mensongers qui parlent de la haine des Hutus contre les Tutsis.

Ngeze mentait pour galvaniser les Hutus afin d’attise la haine envers les Tutsis. Et vous, Monsieur, par vos Tweets mensongers que cherchez-vous?

Vous savez? Il y a une compatriote qui a écrit un livre avec le titre ‘’Left to tell’’.

To tell what ? The TRUTH, sir! La vérité! C’est ce qui a manqué à notre pays et qui nous a conduit au génocide : la désinformation qui alimente la haine.

En tant que société meurtrie, nous ne pouvons plus la permettre. Nous n’avons plus ce luxe. Nous avons tout perdu à cause de la haine ethnique. Est-ce que vous comprenez, Monsieur? Nous avons tout perdu! Toute parole en rapport avec les ethnies qui sort de la bouche d’un homme de votre calibre avec votre influence a intérêt à être vraie.

Si non, nous avons la responsabilité en tant que citoyen de la dénoncer et de vous poser des questions. Monsieur, vous avez le devoir moral d’informer la jeunesse avec des histoires vraies, pas avec des histoires fausses et qui éveillent les vieilles rancunes des adultes pour une jeunesse qui n’ont pas connu ces histoires.

Il y a eu un génocide, le plus rapide et atroce du siècle chez nous.

 Il s’est déroulé devant le monde entier. Les actes et mots déshumanisants d’avant et de pendant le génocide sont assez connus et documentés.

Pourquoi en inventer d’autres, alors que même ce qu’on connait est assez abominable et innommable? C’est pour cela que je reviens à ma question de départ . Pourquoi, avez-vous fait ça, Monsieur?”

Uko mbibona

 Ishyaka rya FPR Inkotanyi riri ku butegetsi mu Rwanda, imwe mu ntwaro rikoresha ni ukugoreka nkana amateka, guhoza abahutu mu gihirahiro babumvisha ko ba se na ba sekuru ari abagome bishe kandi bagatoteza abatutsi imyaka myinshi, guhatira abakiri bato gusaba imbabazi z’ibyaha bivugwa ko ababyeyi babo bakoze ntawakwibagirwa indi turufu yo guhora bumvikanisha ko bahagaritse jenoside ntibatinya no kuvuga ko u Rwanda rwabonye ubuyobozi aho inkotanyi zifatiye ubutegetsi.

Ibi icyo biba bigamije si ikindi ni ugutuma urubyiruko rw’abahutu rukura ruhungetwa mu ntekerezo kandi rugakurana umuco wo gucinya inkoro ku batutsi ngo rubibagize ibyo abasekuruza babo bakoze. Ibintu abareba kure bagereranya no kwica umuntu ahagaze cyangwa se kwica intekerezo za muntu.

Ibi bikaba bikorwa n’itsinda ry’abitwa inararibonye barimo Tito Rutaremara, Polisi Denis, Jean Damascène Bizimana, Ingabire Marie Immaculée, n’abandi batandukanye bo mu ishyaka ririri ku butegetsi.

2 COMMENTS

  1. Rutaremara ni ideologue wa FPR kandi nta kindi bakora uretse kugoreka amateka. Ku Rucunshu hari umuhutu warwanaga? Ese Rutaremara azi URUHAO icyo ari cyo? Papa na Maman bakoreraga umututsi ku musozi twari dutuyeho rimwe mu cyumweru nta gihembo (guhinga,kubaka,imirimo yo mu rugo).Sinzibagirwa igihe murumuna wanjye yagiye kwaka amabere ya nyina arimo guhingira uwo mututsi, akamutera ikinonko ngo aramwicira intabire ihingwa na nyina.Ibi simbihimbye nabihagazeho.Ikibabaza niko umulyango nyarwanda ufite amategeko ahana 2 poids 2 mesures.Rutaremara ,Kabarebe,Bizimana,Ingabire Immaculee nábandi ntarodoye bazahamagazwa na RIB Ryari?

Comments are closed.